Povijest

Razvoj arhivske službe na području Virovitičko-podravske županije usko je povezan s osnivanjem samostalnih arhivskih ustanova Arhiva u Osijeku i Historijskog arhiva u Bjelovaru. Arhiv u Osijeku osnovan je 16. srpnja 1956. godine kao regionalni (slavonski) arhiv, koji je obavljao arhivsku službu na području tada kotara: Osijek, Vinkovci, Našice, Ilok, a kasnijih općina: Osijek, Beli Manastir, Đakovo, Našice, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Valpovo, Virovitica, Vinkovci, Vukovar i Županja. Historijski arhiv u Bjelovaru je temeljem Odluke Izvršnog vijeća sabora Socijalističke Republike Hrvatske od 1963. godine obavljao arhivsku službu na području općina: Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Križevci, Pakrac i Vrbovec te na području općine Đurđevac u čijem sastavu je do 1992. godine bilo i područje današnje općine Pitomača.

Nakon uspostave samostalne Republike Hrvatske i donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj 1992. godine formiran je novi teritorijalni ustroj, no unatoč tomu organizacija arhivske službe na području novouspostavljene Virovitičko podravske županije ostaje nepromijenjena sve do 2008. godine kada se osniva Državni arhiv u Virovitici kao matični arhiv za područje Virovitičko-podravske županije.

Formiranje arhivske ustanove na području Virovitičko-podravske županije inicirao je Državni arhiv u Osijeku 6. rujna 1999. godine donošenjem Odluke o osnivanju Arhivskog sabirnog centra u Virovitici, koji je službeno otvoren 15. listopada 2004. godine nakon adaptacije i opremanja zgrade bivšeg dječjeg vrtića u Virovitici koju je Grad Virovitica dodijelio Državnom arhivu u Osijeku za obavljanje djelatnosti. Od osnutka Arhivskog sabirnog centra u Virovitici intencija ravnatelja Državnog arhiva u Osijeku te Grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije bila je u stvaranju preduvjeta za osnivanjem matičnog arhiva za područje Virovitičko-podravske županije. Iako je Arhivski sabirni centar u Virovitici kao ispostava Državnog arhiva u Osijeku uvelike pridonio razvoju arhivske službe  na području Virovitičko-podravske županije, veliki problem je i dalje predstavljala udaljenost osječkog arhiva u kojem je bilo pohranjeno najtraženije arhivsko gradivo s područja Virovitičko-podravske županije te kvaliteta i redovitost provođenja nadzora nad pismohranama stvaratelja, što se negativno odrazilo na sačuvanost i cjelovitost arhivskog gradiva u nastajanju.

Zbog svega navedenoga, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici 16. listopada 2008. godine donijela Uredbu o osnivanju Državnog arhiva u Virovitici, a ubrzo nakon toga imenovan je njegov privremeni ravnatelj  i razgraničenje arhivskog gradiva s Državnim arhivom u Osijeku i Državnim arhivom u Bjelovaru.